Novosti

RIBOLOVCI USPJEŠNO REVITALIZIRALI ČEPINSKE BAJERE
Za bolji ribolov čepinski ribiči potrošili 93.000 kuna

Članovi Sportskog ribolovnog društva Čepin ljetos su vrijedno revitalizirali bajere između Čepina i Vladislavaca. Gotovo svakog vikenda uži dio članstva i čelnika SRD-a Čepin dobrovoljno je radio, uz potporu Osječko-baranjske županije i Općine Čepin te drugih institucija i tvrtki. Milan Marjanović, predsjednik Sportskog ribilovnog društva Čepin, kaže kako uređenjem bajera žele razvijati ribolovni turizam na području svoje općine pa su u tu namjenu utrošili 93.000 kuna.
- Uz Županiju i Općinu, pomogli su nam i Hrvatske vode, Vuka d.o.o Osijek, Zajednica ribolovnih društava Osijek, jer najprije je trebalo iscrpiti vodu iz bajera površine devet hektara. To je bio preduvjet da se mogu obaviti ostali radovi - izmuljavanje dna i raskrčivanje granja u samim bajerima. Ujedno smo iskopali kanala za smještaj ribe, uredili staze za ribolov i natjecanje u dužini od 1.200 metara. Prije nego što je voda vraćena u bajer nasipali smo staze kamenom i povaljali ga. Također smo uredili okoliš pa je u sklopu tih akcija cijeli prostor zatravljen i posađeno drveće i grmlje - kaže Marjanović.
Podsjetimo, Sportsko-ribolovno društvo Čepin od 1995. godine, radi čuvanja prirode, poribljavanja i očuvanja okoliša, razvijanja sportskog ribolova i rekreacije te ljubavi prema prirodi, brine o devet hektara ribnjaka za sportski ribolov koji se nalaze tek kilometar, dva od magistralnog puta Đakovo-Osijek, odnosno od raskrižja te prometnice s cestom za Vladislavce. Tajnik Zoran Crepulja kaže kako im je cilj razvijanje ribolovnog turizma, a tik do njihovog bajera nalazi se i novouređeni bajer Stoppeldor. Ta dva ribnjaka su ribička oaza na koju često dolaze ribiči, ne samo iz okolnih mjesta nego iz cijele Hrvatske i inozemstva.
- U ribnjacima živi 15 vrsta riba, a najbrojnije su riječni šaran, ribnjačarski šaran, amur i smuđ. Kako bismo ribičima omogućili prave uvjete za pecanje svake godine vodu poribimo s 3.000 kilograma plemenite ribe. Ribičko-rekreativni centar rezultat je velikog zalaganja i truda članova kluba koji su uz vodu sagradili montažnu kućicu za sklonište za ribočuvare i ribiče - pojašnjava Crepulja i dodaje da su u ribičkim natjecanjima članovi društva postigli zavidne rezultate osvojivši s kadetkinjama Županijski kup u dva navrata.
- Dvije godine smo bili pojedinačni prvaci u Osječko-baranjskoj županiji, dva puta smo nastupili na državnom prvenstvu osvojivši jednom šesto, a drugi put 12. mjesto. Osim na tim natjecanjima, nastupili smo s kadetima i kadetkinjama u Županijskoj ligi, gdje smo osvojili dva prva mjesta. U vitrinama društva imamo 11 pehara i više od 40 medalja koje su osvojili naši članovi. Inače, SRD Čepin je član Zajednice sportsko-ribolovnih društava Osijek, a među 19 njenih članica naše je društvo po broju članova na trećem mjestu - zaključuju Crepulja i Marjanović. -

D. PEJIĆ

MOŽE LI STOTINJAK OVOGODIŠNJIH PREKRŠAJNIH PRIJAVA OSVIJESTITI LOVCE U MUTNOM

Niske kazne motiviraju ribokradice

Zakon o slatkovodnom ribarstvu predviđa kazne i do 80.000 kuna, no one se na sudu svode na samo nekoliko stotina kuna

OSIJEK - Zahvaljujući ovogodišnjem dobrom radu ribočuvarske službe Zajednice sportskih ribolovnih društava Osijek, boljoj organiziranosti te radu ribolovnog inspektora i policije, ove je godine podneseno oko 120 zahtjeva za pokretanje prekršajnih postupaka protiv onih koji su se na bilo koji način ogriješili o propise koji reguliraju slatkovodni ribolov.

Sveprisutni ribočuvari

Radi se o onima koji su zatečeni u ribolovu bez dozvole, koji haklaju (kače ribu velikim udicama), ribolove s prekobrojnim štapovima, love ribu ispod mjere, nedopušteno love mrežama itd.
- Očiti su rezultati rada naših sada brojnih ribočuvara koji su praktično na svim vodama kojima gospodarimo 24 sata dnevno. Činjenica je da sve veći broj zahtjeva za pokretanje prekršajnih postupaka rezultira i povećanjem članstva naših ribolovnih društava. Stvar je potpuno jasna - bez dozvole se ne može pecati. Moram pohvaliti Prekršajni sud u Osijeku koji je naše zahtjeve počeo shvaćati ozbiljno i reagirati promptno. No, nismo zadovoljni s visinom prekršajnih sankcija. Iako Zakon o slatkovodnom ribarstvu predviđa visoke kazne za ovakva djela, čak i do 80.000 kuna, one rijetko kada dosežu 1.000 kuna. Svode se samo na nekoliko stotina kuna - konstatira Valter Rudman, voditelj ribočuvarske službe ZŠRD-a Osijek.

Najopasniji strujaroši

Rudman ističe i mukotrpno dokazivanje na sudu kao problem s kojim se katkad moraju nositi donkihotski. Prema njegovim riječima, vlasnici čak 95 posto zabranjenih sredstava ostaju nepoznati. Ove je godine zaplijenjeno oko 15 kilometara mreža, a slično je i s vrškama i ostalim krivolovnim alatom.
- Najveći nam izazov trenutačno predstavlja borba protiv grupa koje obavljaju krivolov s elektroagregatima na nekoliko mjesta na Dravi i Dunavu. Oni su i najveći uništavači ribljeg fonda, zbog čega nas često kontaktiraju i profesionalni ribari. Mi smo ih identificirali, no teško je bilo što dokazati čak i kada ih uhvatimo jer se radi o stvarima koje ribolovac ili jednostavno vlasnik čamca može imati u čamcu. Dok ribočuvari priđu plovilu, strujaroši sve poisključuju i riješe se ribe. Budući da im nitko ne brani da u čamcu drže akumulator, teško je dokazati da su krivolovili, zaključuje Rudman.

I. Šibalić

Osnovan Motonautički klub Osijek - Donji grad

Nedjelja, 11. studenoga u dvorani ŠRD Drava održana je osnivačka skupština Motonautičkog kluba Osijek Donji grad. Na skupštini je tridesetak osnivača u Izvršni odbor izabralo Valtera Rudmana (predsjednik), Darka Dumančića (dopredsjednik), Gorana Crnkovića, Ljubomira Miloševića i Jakova Fehera. Članovi su Nadzornog odbora Ivan Šimić, Zdenko Petrinšak i Ronald Jandruk.

Osnivaći donjogradskog Motonautičkog kluba

Proslava 70 godina uspješnog rada

Najbrojnije osječko športsko-ribolovno društvo "Drava" koncem travnja proslavilo je sedamdeset godina'" neprekinutoga rada. Društvo je osnovano kao prvi Hrvatski podravski klub "Rogač" 1924. godine, dok od 1936. godine do danas klub neprestano djeluje pod nazivom ŠRD "Drava" Osijek. Brojka od 4.000, članova koliko je nekada brojalo ŠRD "Drava" Osijek, bio bi najveći poklon za 70. rođendan koje bi si jedno ribičko društvo u ovo vrijeme moglo zaželjeti. No kako ponosno ističu u "Dravi", sa sadašnjih 600 najvjernijih i najodanijih članova kluba i dalje je jedan od najveći ribolovnih klubova.
Osim što su najveći prema broju članova, natjecateljski dio "Drave" na brojnim natjecanjima, od kadeta, juniora i seniora postiže zavidne rezultate. Svoju najveću ulogu imali su u organizaciji 26. Svjetskog ribolovnog prvenstva, gdje su upravo natjecatelji "Drave", predvođeni Damirom Tretinjakom i Željkom Matanovićem, bili nositelji značajnog dijela natjecanja. Dugogodišnjim i mukotrpnim djelovanjem ribiči "Drave" riješili su gotovo sva pitanja, od krivolova do gradnje doma na ušću Drave, na što su jako ponosni, pogotovo sada kada slave svoj sedamdeseti rodendan. Na proslavu su, osim članova gruštva bili pozvani brojni gostI iz županije i Grada, te drugih riboiovnih saveza i udruga.
Uručivši najzaslužnijim priznanja, okupljenim gostima obratio se predsjednik društva Zvonimir Budimac, koji je naglasio važnost ribičkih objekata od početaka gradnje do danas, pogotovo sada, kada se nalaze u završnoj fazi obnove.
Među prvim i osnovnim planovima i završetak nam je bungalova na ušću Drave, trenutačno smo završili tri, dok su upravo druga tri pred završetkom, koje također koncem godine planiramo staviti u funkciju, čime bi na ovom prostoru dobili reprezentativni objekt koji će biti na usluzi svim ribičima kako sa ovog područja, tako i šire. Svaki bungalov opremljen je televizorom, mini kuhinjom i kupaonicom, rekao je Zvonimir Budimac, predsjednik ŠRD "Drava". Čestitke za organizaciju mnogobrojnih dosadašnjih natjecanja društvu je izrazio i predsjednik Hrvatskog športskog ribolovnog saveza Vladimir Sever.
Drago mi je što je "Drava" okupila brojne ljude koji su dali svoj doprinos u radu društva, kao i s područja ribarstva, posebice kada se zna da je ŠRD "Drava" bilo jedno od nositelja Svjetskog ribolovnog prvenstva u lovu ribe na plovak, čime samo potvrđuju da ŠRD "Drava" pripada u sam vrh organiziranih društava na području Republike Hrvatske, rekao je na kraju Sever.

D.MIOŠ

BARANJSKE VODE SVE PRIVLAČNIJE SPORTSKIM RIBIČIMA IZ SVIH KRAJEVA ZEMLJE

-Na četiri hektara “vode” lovi čak 1.600 baranjskih pecaroša

BELI MANASTIR - Kraj godine vrijeme je rezimiranja aktivnosti i izrade planova za iduću godinu, a upravo to se dogodilo na nedavno održanoj sjednici Upravnog odbora jedne od "najmnogoljudnijih" baranjskih udruga, Zajednice športsko-ribolovnih društava (ZŠRD) Baranje. U jubilarnoj, 40. godini postojanja krovne organizacije baranjskih ribiča, za razliku od ostalih zajednica, baranjska bilježi porast broja članova. Ove je godine, naime, unatoč prilično visokoj cijeni ribolovnicu kupilo približno 1.600 pecaroša iz Baranje i susjednih krajeva učlanjenih u neki od dvadesetak Športsko ribolovnih društava, koliko ih je trenutačno u Baranji. ZŠRD Baranje, tvrdi njezin predsjednik Ivan Gerenčir, gospodari s nešto više od 4.000 hektara ribolovnih površina, pa se tako svrstava među svojevrsne "vodene" rekordere u RH. U Baranji je, dodaje, još više ribolovnih voda, ali ZŠRD o njima ne skrbi. U one koje su u njezinoj ingerenciji, tijekom ove godine u nekoliko je navrata ubačeno po nekoliko tona šarana, pa su još bogatije riječnom faunom te predstavljaju pravu metu brojnim ljubiteljima ribolova, kako iz Baranje tako i "ostatka" Lijepe Naše, pa i inozemstva. Tijekom godine na izmaku ZŠRD nije samo poribljavala, ističe Gerenčir, već i organizirala niz akcija, natjecateljskih, turističkih i akcija vezanih uz zaštitu prirode, a prilično su aktivni bili u suorganiziranju Svjetskog klupskog ribolovnog prvenstva na Staroj Dravi kod Bilja. Spomenuta voda sastavni je dio za iduću godinu planiranih aktivnosti, od kojih je najzanimljivija Ženska baranjska ribička liga.” Organiziranog ženskog ribolovnog natjecanje u Hrvatskoj za sada nije bilo - ističe Gerenčir, napominjući, kako će prema sadašnjem stanju stvari, liga imati pet ekipa s po tri članice, koje će se međusobno nadmetati u tri kola. Njihovi muški kolege na istom će se mjestu nadmetati u pet kola, a ako sve krene prema željama čelništva ZŠRD, biljska bi Stara Drava u lipnju iduće godine mogla biti domaćin Kupa Hrvatske. Utvrđen je i datum održavanja somijade na Topoljskom Dunavcu, pa ova trodnevna ribolovno-turistička manifestacija počinje 18., a završava 20. svibnja. Dunavska "Zlatna bučka" bit će održana 14. srpnja u Batini. Važno je istaknuti kako će baranjski ribiči redovitu godišnju skupštinu održati 13. siječnja iduće godine u Grabovcu, za kada je planirano i predstavljanje Almanaha u povodu 40. godišnjice postojanja ZŠRD-a.

Autor: I.GETTO

S Male Đole dva šarana i 3 kg bijele ribe

Od iduće godine darđanska Mala Đola postaje "kapitalna" voda baranjskih ribiča. Osim što će biti poribljena velikom količinom ribe, na Maloj Đoli će biti dozvoljen ribolov uz dnevnu dozvolu vrijednu 100 kuna, a svi ribiči će s njom moći odnijeti po dva šarana i tri kilograma bijele ribe. Dakako, ako je ulove. Novi "režim" ribolova na Maloj Đoli vrijedi od proljeća iduće godine

ZŠRD BARANJA

Zabrana vezanja čamaca na Staroj Dravi, Puškašu i Repnjaku

Zajednica športskih ribolovnih društava Baranja, na lokacijama Stare Drave u Bilju, Puškašu i Repnjaku, koncem ožujka postavila je ploče koje jasno i decidirano označuju mjesta gdje će su ubuduće moći vezati svi čamci koji se tamo nalaze, na što ih obvezuju i gospodarske osnove.
Ovim putem još jedno želimo apelirati na sve vlasnike koji imaju čamce na spomenutim lokacijama da ih ubuduće vežu na predviđena mjesta koja smo označili odgovarajućim i jasno vidljivim pločama. Osim toga, svi vlasnici koji se ne budu pridržavali i vezali svoje čamce na obilježenim mjestima morat će svoje čamce potražiti na nekoj drugoj adresi, kaže Ivan Gerenčir, predsjednik ZŠRD Baranja. Želimo uvesti red prema zakonima koji nas obvezuju za sve vode kojima gospodari ZŠRD Baranja, i ako će to rezultirati određenim suprotstavljanjima. I osim toga, takvim načinom vezanja bit će mnogo lakše kontrolirati sve čamce. Isto tako postojat će manja šansa da dođe do otuđivanja čamaca i pribora, kaže Gerenčir. (D.Mš)

  na vrh

Kontakt:beca@email.t-com.hr :: Powered by Beca 2005